Banjalučki psiholog o selfijima: To je poremećaj

Svako od nas je bar jednom napravio selfi, a neki bez toga jednostavno ne mogu, pa naprave više desetina ovakvih fotografija dnevno.

Međutim, pojedini psiholozi smatraju da je selfi neka vrsta poremećaja. Među njima je i psiholog Aleksandar Milić koji je selfi prokomentarisao za “Dnevnick.com”.

“Selfijem ljudi sebe reklamiraju, ljudi sebe pokazuju. Ljudi kompenziraju određene nedostatke, ono što je u unutrašnjosti ličnosti. Uvijek je to manifestacija neke lišenosti, nekog unutrašnjeg konflikta, u tom slučaju on predstavlja devijaciju kod ljudi i predstavlja poremećaj te uravnoteženosti, blagostanja, normalnosti, zrelosti kod ljudi. Ljudi kako sam rekao imaju potrebu da krivo se predstavljaju, odnosno da se predstavljaju u ljepšem svjetlu nego što jesu”, rekao je psiholog Aleksandar Milić.

On je dodao da o”ni nose sa sobom taj osjećaj inferiornosti, manje vrijednosti, snižene slike o sebi”.

“Upravo tu mi kažemo da je snižen self koncept kod ljudi – slika o sebi i tjelesna i intelektualna i socijalna, emocionalna, društvena, kulturološka. Vanjski dio, to samo taj tjelesni dio selfa, upravo on se vidi. To je ono što je na površini, ono što je manifestno i to se može kamuflirati, može se uljepšavati, može se dodavati. Osnovne vrijednosti kad procjenjujemo kod ljudi jeste upravo ta intelektualna efikasnost, socijalna prilagođenost, emocionalna stabilnost i biološko-reproduktivna sposobnost što znači adaptivnost u svom okruženju, svojoj zajednici”, dodaje on.

Milić kaže da je to obično narušeno i da iz psiholozi iz prakse i iskustva vide da “ljudi koji nisu ostvarili sebe na bilo kom ovom prethodnom planu, onda su oni svu svoju snagu usmjerili da se prikažu vizuelno kod ljudi i najpogodniji način jesu upravo društvene mreže, Facebook i ostali modaliteti da se oni predstave ili prikažu drugima”.

“Gubitak je što ne rade na unapređenju unutrašnje vrijednosti, jednostavno se samo zadržavaju na tim nerealnim, irealnim predstavljanjem i kompenziraju te nedostatke ali ne rješavaju nedostatke. Takvo samoreklamiranje i potenciranje samo tih vanjskih i to irealnih osobina, nerealnih osobina je simptom i pokazatelj da sa tom osobom treba raditi s tim da ne bude etiketirana na jedan način neprihvatljiv, nego da se odmah pogledaju druge njegove, sigurno su nedostatne aktivnosti druge i da se ona upućuje na određenu podršku psihološku za unapređenje ovih drugih vrijednosti koje nisu prisutne a tek onda usput se rješava to. Ako bi direktno prozvali čovjeka i rekli, to nije dobro, to nije normalno, mi bi izazvali otpor ljudi bi bili, osjećali se stigmatizirani, etiketirani i odbili bi pristup psihologu”, zaklučio je Milić za “Dnevnick.com”.

Podjeli

Ostavi odgovor

Please enter your comment!
Molimo vas upišite vaše ime ovdje