Hrana važnija od vježbe

Pokazalo se i kako je zdravlje kostiju moguće održavati samo uz pomoć zdrave prehrane, bez tjelovježbe

Istraživanje američkih naučnika sugerira kako je za koštanu masu i zdravlje kostiju važnija prehrana nego tjelovježba. Rezultati objavljeni u naučnom časopisu PLOS One dobiveni su u eksperimentima provedenim na miševima.

Pokazalo se i kako je zdravlje kostiju moguće održavati samo uz pomoć zdrave prehrane, bez tjelovježbe. Naučnici vjeruju kako će njihovi nalazi naći primjenu u brizi za osobe starije životne dobi kojima je ograničeno kretanje.

Uz redoviti unos kalcija, utvrđen je i izražen pozitivan učinak unosa fosfora.

 Prehrana i rak debelog crijeva bezmesa

Zdrava prehrana je kod pacijenata oboljelih od raka debelog crijeva povezana sa smanjenjem rizika za smrt, objavili su istraživači iz American Cancer Society.

Prema podacima prikupljenima od oko 2.800 ispitanika, pacijenti s tipičnim “zapadnjačkim” načinom prehrane koji uključuje čestu konzumaciju crvenog mesa i drugih proizvoda životinjskog porijekla imaju prosječno 30 posto veći rizik za smrt od bilo kojeg uzroka.

S druge strane, usvajanje uravnoteženog načina prehrane bilo je povezano s prosječno 22 posto manjim rizikom za smrt od bilo kojeg uzroka. Naučnici naglašavaju kako je zdrava prehrana posebno važna nakon dijagnoze raka debelog crijeva.

Još jedan plus za dojenje dojenje

Nalazi finskih naučnika pokazuju kako dojena djeca imaju manji rizik da će zaraziti bakterijama otpornima na djelovanje antibiotika, objavio je časopis Nature Communications. Procjenjuje se kako tzv. superbakterije odnesu više od 200.000 života novorođenčadi godišnje.

Zaštitni učinak dojenja bio je najizraženiji kod djece dojene duže od šest mjeseci, dodaju istraživači sa sveučilišta u Helsinkiju. Pokazalo se i kako je prisutnost bakterija otpornih na antibiotike češća kod djece čije su majke tokom poroda primile antibiotike. Nažalost, pokazalo se da je ovaj učinak još uvijek prisutan i šest mjeseci nakon poroda.

 Hormoni uzrok hernije kod muškaraca?

Povećanje prisutnosti estrogena povezano sa životnom dobi povezano je s većom učestalošću preponskih kila kod starijih muškaraca, sugerira istraživanje provedeno u SAD.

Preponske kile su najčešći uzrok zbog kojih se muškarci podvrgavaju operativnom zahvatu, a prema podacima za SAD godišnje ih se obavi više od 700.000. Poznato je kako se rizik za hernije povećava s dobi. U novoj studiji je utvrđeno kako povećanje prisutnosti estrogena do kojeg dolazi s godinama i djelovanja enzima aromataze uzrokuje slabljenje trbušnog zida.

 Manji rizik rizik od rozaceje

Istraživanje koje je analiziralo rizik od rosaceae (rozaceje) i prehrambene navike kod gotovo 83.000 žena pokazalo je da konzumiranje kofeina može smanjiti rizik od razvoja rozaceje. Ovi rezultati su u suprotnosti s dosad uvriježenim mišljenjem da oboljeli od rozaceje trebaju izbjegavati kofein i tople napitke bilo koje vrste.

Ovo istraživanje pokazalo je da 100 mg kofeina dnevno može smanjiti rizik od rozaceje za 4 posto. U prosjeku jedna šoljica kafe može sadržavati 95 do 165 mg kofeina. Valja spomenuti da u ljubitelja čaja, zaslađenih napitaka i čokolade nije uočeno smanjenje rizika od rozaceje.

 Pijte kafu!

Nalazi kanadskih znanstvenika s Krembil Research Institute povezuju sastojke kafe sa smanjenjem rizika za Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest. Dosadašnja testiranja su pokazala kako uočeni učinak kafe nije vezan uz prisutnost kofeina, a ključnima su se pokazali spojevi fenilindani koji nastaju prženjem zrnaca kave.

Fenilindani su u laboratorijskim eksperimentima učinkovito onemogućavali stvaranje naslaga proteina koje u mozgu osoba s Alzheimerovom i Parkinsnonovom bolešću imaju toksične učinke na stanice. Znanstvenici će u sljedećoj fazi istraživanja pokušati utvrditi na koji način fenilindani mogu ući u krvotok nakon konzumacije kafe te mogu li proći kroz barijeru između krvi i mozga.

Tomosinteza bolja od tradicionalne mamografije tomosinteza

Švedsko istraživanje koje je pratilo 15.000 žena tokom pet godina pokazalo je da tomosinteza dojke ili 3D mamografija otkriva 34 posto više karcinoma dojke nego tradicionalna mamografija. Također, pokazalo se da su većina od tih dodatno otkrivenih tumora bili invazivni karcinomi dojke.

Prema mišljenju stručnjaka 3D mamografija je najprikladnija metoda za skrining (probir) karcinoma dojke. Inače, smatra se da žene u dobi od 50 do 74 godine koje su izložene prosječnom riziku od raka dojke trebaju ići na mamografski pregled svake dvije godine.

Žene u dobi od 40 do 49 godina trebaju se posavjetovati sa svojim liječnikom o tome kada da započnu s mamografskim pregledom dojke te koliko često da idu na mamografiju. Žene bi svakako trebale razmotriti prednosti i rizike mamografskog pregleda pri odlučivanju hoće li započeti s njime prije 50. godine.

Podjeli

Ostavi odgovor

Please enter your comment!
Molimo vas upišite vaše ime ovdje