Visoka: Pritisak na Kosovo može dovesti do razvoja anti-zapadnog sentimenta

Vjerujem da SAD zauzimaju tvrđi stav prema Kosovu, zbog odbijanja premijera Ramuša Hardinaja da ukine odluku o uvođenju 100-postotnih carina na uvoz roba iz Srbije i BiH, kako bi stvorile utisak u odnosu na Rusiju i Srbiju da nisu zaštitnici Kosova, kaže Gzim Visoka, docent na Univerzitetu u Dablinu u intervjuu za ‘Zašto?’.​

Zašto: Premijer Ramush Haradinaj je odlučan da neće povući odluku o uvođenju carina na proizvode iz Srbije i BiH, uprkos snažnom protivljenju predsjednika Thaçija, koalicionih partnera i, možda najvažnije, zapadnih prijatelja i partnera, Sjedinjenih Država i Evropske unije, te mogućnosti daljnjeg pogoršanja odnosa sa njima? Kako vidite razvoj situacije?

Visoka: Mislim da je važno naglasiti da je uzrok uvođenja kosovskih carina na robe iz Srbije i BiH agresivna kampanja Srbije na povlačenju priznanja Kosova i robusni napori na spriječavanju članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, kao što je Interpol. Ovaj potez Srbije, čija je namjera jačanje njihove pregovaračka pozicije u odnosu na završnu rundu pregovora sa Kosovom, je uspostavio negativan pravac po pitanju noramalizacije odnosa. Pored ovoga, Kosovo postaje sve nestrpljivije sa svojom evropskim i američkim partnerima i njihovom nesposobnošću da podrže Kosovo na međunarodnoj sceni.

Tako da je ovo natjeralo Kosovo da preduzme recipročne mjere bez konsultacija sa zapadnim partnerima. Obrazloženje za uspostavljanje carina prema BiH i Srbiji se u međuvremenu donekle promijenilo. Premijer Haradinaj je sada zauzeo čvrst stav da će Kosovo ukinuti takse kada Srbija prizna nezavisnost Kosova. Pretpostavljam da je zauzeo ovaj stav kako bi ojačao poziciju Kosova u pregovorima sa Srbijom, ali također kako bi ublažio diskusiju o korekciji granice, što se sada snažno održava u platformi Kosovske državne delegacije za dijalog sa Srbijom.

Uvođenje carina je na domaćem planu ojačalo poziciju Haradinaja, ali na međunarodnom planu mu je naštetilo. Pored toga, Haradinaj i većina kosovskog vođstva su izgubili povjerenje u evropske partnere zbog njihove nesposobnosti da se održe obećanja u vezi ukidanja viza za građane Kosova za putovanje u Šengen zonu. Kao rezultat ovih okolnosti, i nesposobnosti i nespremnosti SAD i evropskih sila da podrže Kosovo na međunarodnom planu, Vlada Kosova je zauzela izolacionistički stav i počela djelovati po svom, kao što smo vidjeli na primjeru preobražaja Kosovskih sigurnosnih snaga i odbijanja da ukinu carine. Predsjednik Thaçi je sa druge strane zauzeo pragmatičniji stav i osigurava da Kosovo ima otvoren kanal sa američkim i evropskim instancama.

Zašto: Dokle ovo može ići na obje strane, kada je u pitanju odnos Kosova i SAD? da li je Haradinaj spreman za daljnje pogoršanje odnosa, što je naznačilo otkazivanje posjete komandanta Nacionalne garde Ajove trupama na Kosovu?

Visoka: Vjerujem da je američka reakcija na Hardinaja bila nepotrebna i da se brzo razvila, skoro do tačke početka otvorenih prijetnji i pritisaka prema već ranjivom Kosovu. SAD i EU su prilično nepošteno primjenili sav pritisak na Kosovo, a trebali su se prvo pozabaviti korijenima i okidačima koji su doveli do uvođenja carine u znak odmazde. Više od decenije, EU i SAD su bili tihi i nisu dovoljno pritiskali Srbiju i BiH da ukinu diskriminirajuće i druge barijere prema kosovskim vlastima, biznisima i građanima. Drugi ključni razlog za ovo je neuspjeh zapadnih sila da da kompletiraju međunarodni suverenitet Kosova, što je bilo shvaćano u dobroj vjeri od svih uključenih strana kada je Kosovo jednostrano primjenilo Ahtisarijev prijedlog. Konačno, SAD i evropske sile trebalo je da se pozabave problemima agresivne srpske diplomatije i da primjene pritisak na Srbiju da prestane kampanju za povlačenje priznanje, za koju se čini da će je nastaviti i u budućnosti. Tako da nereagovanje na glavne uzroke i bavljenje samo simptomima i posljedicama neće dovesti do održivog rješenja, niti će podržati konačni sporazum između Kosova i Srbije. Ako Sjedinjene Države nastave sa asimetričnim pritiskom na Kosovo i i dalje budu popustljive prema Srbiji, ovo će još više antagonizirati vođstvo i narod Kosova do tačke razvijanja anti-zapadnog sentimenta, pored postojećeg euroskepticizma koji se razvija nakon neuspjeha EU da ponudi ukidanje viza za građane Kosova.

Zašto: Na Kosovu ima mišljenja da SAD nisu više najvažniji saveznik i da je sada važniji odnos sa Njemačkom, koja, kao i Velika Britanija, ne podržava promjenu granica?

Visoka: Kosovo je u protekle dvije decenije uvijek balansiralo između, ali se također i naslanjalo na SAD i velike evropske sile (naročito Veliku Britaniju, Njemačku i Francusku). Otkada je Trampova administracija došla na vlast, američka diplomatija je postala nepredvidljiva i neodrživa, što je svakako zabrinulo kosovske vlasti. Srbija vidi trenutnu administraciju kao mogućnost za postizanje boljeg sporazuma, naročito jer su EU i velike evropske sile zabavljene Brexitom, porastom krajnje desnice i drugim hitnijim stvarima. Velika Britanija se djelimično povukla sa Balkana, razumljivo radi unutrašnjeg previranja i nemogućnosti postizanja dogovora o Brexitu. Njemačka se također muči kako da shvati novu američku administraciju, i takvi problematični odnosi uzimaju svoj danak na Balkanu. Ta dinamika se mogla vidjeti u posljednjoj debati o Kosovu u Vijeću sigurnosti UN. Na tom sastanku, Njemačka je s pravom postavila pitanje povlačenja priznanja i naglasila da bez priznanja Kosova Srbija neće moći ući u EU.

Ipak, vjerujem da SAD zauzimaju tvrđi stav prema Kosovu kako bi stvorile utisak u odnosu na Rusiju i Srbiju da nisu zaštitnici Kosova, i kroz takav pristup odvraćaju Rusiju od učešća u razgovorima. U suštini, normalizacija odnosa između Kosova i Srbije je uhvaćena u mrežu kompeksne dinamike i rivaliteta između zapadnih sila i Rusije i drugih rastućih sila koje Balkan shvataju kao bojište za očuvanje ili ostvarivanje njihovog međunarodnog statusa.

Zašto: Može li ovo pitanje podijeliti kosovsku političku scenu i društvo u cjelini?

Visoka: Svakako, kosovska politička scena je polarizirana, djelimično i zbog borbe za prevlast između postojećih političkih stranaka, ali i zbog osjetljivih pitanja o kojima se raspravljalo prethodnih godina, kao što su razgraničenje sa Crnom Gorom, Zajednica srpskih opština i sada korekcija granice sa Srbijom. Ove krize su dale priliku političkim grupama da ojačaju lokalni legitimitet i popularnost ali također da sakriju svoju odgovornost za neupjeh da riješe važnije socio-ekonomske probleme i loše upravljanje koji odolijevaju na Kosovu sada već decenijama.

Zašto: Kako ovo može uticati na odnos Kosova sa EU, naročit imajući u vidu očekivani rast populista i krajnjih desničara na izborima za Evropski parlament i moguće usporavanje procesa eurointegracija?

Visoka: Odnos Kosova sa EU je trenutno na niskom nivou, jer obje strane nisu uspjele održati kredibilnu posvećenost agendi evropskih integracija. Prije svega, uslovljavanje EU prema Kosovu je bilo i i dalje je oštro, i polako je počelo da utiče na kredbilitet EU na Kosovu. Zbog nedostatka volje EU da Kosovu ponudi bezvizni režim, Kosovske institucije su značajno usporile implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Unutrašnji izazovi EU i rast krajnje desnice i sentimenta protiv proširenja će podrijeti ulogu EU na Balkanu i omogućiti autoritarnijem ponašanju da dominira politikom regiona. Uprkos ovoj dinamici, sporazum Srbije i Kosova bi mogao promijeniti ovu dinamiku i potencijalno ubrzati evropske integraciju obje zemlje. Ipak, vrlo je teško da je takav ishod sada moguć.

Zašto: Kako ova situacija može uticati na posvećenost SAD regionu?

Visoka: Čini se da SAD vrlo spremne da zadrže Rusiju izvan regiona i njihov euroatlantske zone uticaja. Namećući pritisak Kosovu i udovoljavajući pro-Ruskoj Srbiji, SAD sprječavaju širenje ruskog uticaja u regionu (naročito u u dijelovima koji su pod uticajem Srbije, i postepeno guraju u stranu evropske sile sa kojima su obnovile politički, ekonomski i vojni rivalitet. U ovakvoj geopolitičkoj konstelaciji, sa Kosovom koje je ranjivo i zavisno od zapadne podrške, ono će i dalje biti meta pritiska, što je nepošteno i nezdravo prema mladoj republici koja pokušava odbraniti svoje postojanje i traži jedanak tretman kao suverena nacija.

 

(RSE)

Podjeli

Ostavi odgovor

Please enter your comment!
Molimo vas upišite vaše ime ovdje