Mnogima pomrsila račune: Ko je Aleksandrija Okasio-Kortez, najmlađa žena izabrana u američki Kongres

Demokratkinja Aleksandrija Okasio-Kortez (Alexandria Ocasio-Cortez) u utrci za Kongres pobjeđuje u Njujorku. Ona će, s navršenih 29 godina prošli mjesec, biti najmlađa žena ikad izabrana u Kongres.

Još do prije mjesec jedva da je iko izvan Bronksa, a kamoli SAD, čuo za ovu 28-godišnju konobaricu, aktivisticu i deklariranu demokratsku socijalisticu.

Ali 26. jula u predizborima pobijedila je svog protukandidata iz Demokratske stranke, senatora Džozefa Kraulija (Josepha Crowleyja) s gotovo 20-godišnjim mandatom.

Krauli, koji je bio senator dok je Okasio-Kortez bila u drugom razredu osnovne škole, ulupao je neusporedivo više novca u utrku za kongresnika 14. okruga savezne države Njujork.

Kako se i predviđalo, s obzirom na to da je 14. okrug Njujorka sigurno “plavi” okrug, gdje republikanski kandidat gotovo da nema šanse pobijediti, Okasio-Kortez je uspjela ući u američki Kongres, nakon svoje prve kandidature u životu.

Ova 28-godišnja Latinoamerikanka, doduše, neće tamo biti prva demokratska socijalistica – njen politički mentor, 76-godišnji senator iz Vermonta Berni Sanders (Bernie), također se tako deklarira.

Okasio-Kortez je svoje prvo pravo političko iskustvo i imala kao organizatorica u njegovoj kampanji za predsjednika SAD 2016., koju je izgubio od Hilari Klinton (Hillary Clinton).

No, ko je zapravo Latina koja će biti najmlađa zastupnica u Kongresu ikada?

Kćerka Portorikanaca iz Bronksa

Okasio-Kortez je kćerka Portorikanaca rođena u Bronksu, čija je majka Blanka radila kao vozačica i čistačica nakon što je otac Serhijo (Sergio), arhitekta, umro dok je Aleksandrija bila na fakultetu. Mala Aleksandrija nije se ustručavala iznositi svoje mišljenje za ručkom ili večerom.

– Niko je nije mogao ušutkati. Vidjela sam političke tendencije (u njoj) još otkad je bila vrlo, vrlo mala – kaže njena majka za “New York Times”.

Upisala je i diplomirala ekonomiju i međunarodne odnose na Univerzitetu u Bostonu s odličnim ocjenama, a jedan od profesora pohvalio ju je zbog “odličnih analitičkih sposobnosti”. Za vrijeme fakulteta stažirala je kao asistentica za pokojnog senatora Teda Kenedija (Kennedy), brata čuvenog predsjednika J. F. Kennedija. No, nakon fakulteta preusmjerila se s ustaljene rute za mlade političke karijeriste na aktivizam i rad u lokalnoj zajednici.

Kad se vratila u Bronks, posvetila se projektima za poboljšanje dječije pismenosti i obrazovanja i u tu svrhu pokrenula izdavačku kuću za dječije knjige. A osim u Sandersovoj kampanji, svoje je političke ideale oštrila u protestima američkih Indijanaca i ekoloških aktivista protiv naftovoda Kijstone koji se gradi preko njihove zemlje. Uz to je godinama držala ljetne kurseve za liderstvo u zajednici pri Nacionalnom hispanskom institutu. Na kandidaturu ju je nagovorila politička inicijativa proizišla iz Sandersove kampanje, Brand New Congres, a sve do prošlog mjeseca radila je kao konobarica u meksičkom restoranu na Menhetnu.

Za šta se Okasio-Kortez zalaže u politici

Okasio-Kortez je novo lice koje se zauzima za tradicionalne i jasno artikulirane ljevičarske ideale: univerzalno javno dostupno zdravstvo i obrazovanje (što ne znači i njihovu potpunu nacionalizaciju), regulaciju nekontroliranog Wall Streeta, podizanje minimalne plate na 15 dolara po satu kako bi svi imali “plaću dovoljnu za život” i “zeleni Nju Dil” kao odgovor na potencijalno katastrofalne klimatske promjene. Ukratko, kao što je sama sažela u intervjuu za satiričku emisiju “Daily Show” s Trevorom Noom (Noah): “Vjerujem da u modernom, moralnom i bogatom društvu nijedna osoba u Americi ne bi smjela biti presiromašna da bi živjela.”

Neke stavke programa s kojim se Okasio-Kortez kandidirala prilično su kontroverzne i idu dalje i od onoga za što se Sanders zalaže: ukidanje savezne imigracijske službe ICE koja je zadužena za kontroverzne deportacije ilegalnih imigranata, stanovanje kao ljudsko pravo te savezna garancija zaposlenja – prilično neodređen prijedlog koji se čini kao kombinacija univerzalnog javnog prihoda, javnih radova i povišene minimalne plaće. Njeni gafovi poput onog da je “toliko malo nezaposlenih jer ljudi rade dva posla” također ne ulijevaju povjerenje da zaista zna o čemu govori, unatoč ekonomskoj diplomi koju ima.

Osim njene mladosti, manjinskog porijekla i uvjerljivosti njene poruke, odgovor na pitanje zašto je preko noći postala politička zvijezda leži i u njenoj srčanosti i iskrenosti.

– Mi imamo ljude, oni imaju novac – kaže ova Latinoamerikanka iz Bronksa u svom predizbornom spotu izražavajući prkos prema političarima iz Vašingtona koji vladaju američkom politikom.

Ostavi odgovor

Please enter your comment!
Molimo vas upišite vaše ime ovdje